• Senada Zejnilović-Balijagić - Bos. jez.


  • Senada Zejnilović-Balijagić, rođena u Bijelom Polju u  R. Crnoj Gori, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studije bosanskoga jezika i književnosti završava na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za b/h/s jezik i književnost gdje stiče zvanje profesor b/h/s jezika i književnosti naroda BiH. 2017. godine na istom Univerzitetu stiče zvanje magistar b/h/s jezika i književnosti naroda BiH. Od 2000 do 2020. godine živi u Goraždu i radi u OŠ „Mehmedalija Mak Dizdar“. U toj školi  2007. godine, kada je započeo proces ocjenjivanja nastavnika, nakon što je ocijenjena ocjenom „naročito se ističe“, stekla stručno zvanje nastavnik mentor. 2013. godine, također nakon ocjene „naročito se ističe“, stekla stručno zvanje nastavnik savjetnik. Najviši stupanj napredovanja i zvanje nastavnik viši savjetnik  uslijedio je 2017. godine. Stručno osposobljen nastavnik, je onaj koji od prvog radnog časa do poslednjeg dana radnog vijeka, radi na svom stručnom obrazovanju. Pravi nastavnik i na kraju svog radnog vijeka ne vidi kraj potrebe stručnog usavršavanja, on se mora neprekidno stručno usavršavati. Vodeći se ovim, u toku svoje radne karijere prisustvovala je mnogobrojnim edukacijama, napredovanjima i usavršavanjima koja su vezana za obrazovni i nastavni proces. Posebno ističe edukaciju  „Zajednička jezgra NPiP-a za b/h/s jezik definirana na ishodima učenja, gdje dobija zvanje – trener edukator, kao i učestvovanje u kreiranju  i izradi Priručnika za trenere 2016. godine.


    Misli vodilje: „ Prije nego što riješite da budete vaspitač, sjetite se da i sami budete čovjek, da dajete primjer, na koji se treba ugledati.“ (Ruso, 1950:115)

    Bosanski jezik i književnost, njegova uloga i važnost za svakog pojedinca, uloga čitanja

    Zašto je važno čitanje, koje je usko povezano s maternjim jezikom, a i drugim predmetima koji se izučavaju NPiP?

     

    Nekada se vjerovalo da je učenje čitanja, kao i učenje razumijevanja govornog i pisanog jezika prirodan proces. To nije tačno. Da je tačno svi učenici bi čitali onako kako usvajaju jezik. Učenici se moraju podučavati kako da čitaju i pišu. Čitanje je razvojni proces i svi zajedno moramo doprinijeti pismenosti učenika i pomoći im da usavrše vještine čitanja. Bezbroj je važnih razloga za to. Čitanjem treniramo mozak, obogaćujemo rječnik, poboljšavamo koncentraciju, učimo o svijetu koji nas okružuje (i o sebi samima), budimo empatiju, razvijamo maštu i “kritičko mišljenje”. Da bi dijete moglo kritički razmišljati trebamo to kog njega i potaknuti jer mu ono omogućava da formira vlastite procjene, ideje i uvjerenja. Učenik mora imati dovoljno slobode da samostalno razmišlja i pronađe odgovore na sva, pa i najteža pitanja. Na taj način naučit će samostalno procijeniti šta je loše, a šta je dobro. Tako je nezavisnost prva, i vjerovatno, najvažnija značajka kritičkog tipa mišljenja. Razviti kritičko mišljenje, prosto je nemoguće bez knjige, čitanja i pisanja. Dugoročna dobrobit koju pruža kritičko mišljenje neminovna je jer će mladi ljudi biti osposobljeni da brže razmišljaju, uočavaju, generiraju svoje ideje i na kraju ponude odgovarajuće rješenje. Čitajući, čovjek je manje podložan manipulacijama i obmanama drugih ljudi. Zapitajmo se, onda, koliko nam je čitanje važno u životu, ne samo u razvojnoj dobi, već i kroz cijeli naš život?! Taj proces nikada ne smije biti zaustavljen, čak ni nesvjesno! 


    O PREDMETU BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST


    VI razred

    U toku VI razreda iz ovog predmeta učenici se upoznaju sa nekim najosnovnijim stilskim izražajnim sredstvima, konstrukcijom epskog i proznog djela, narodnim i umjetničkim lirskim i epskim vrstama. Obavezni su da pročitaju osam književnih djela za lektiru, tokom čije analize se poseban akcenat stavlja na karakterizaciju likova i na idejni sloj pročitanog. 

     

    Kada je gramatika u pitanju, gradivo VI razreda služi kao temelj za nastavak obrazovanja iz ovog predmeta. Učenici detaljno usvajaju gradivo o devet vrsta riječi iz bhs jezika, dok se sa pojmom glagola samo okvirno susreću. Također, u rečenici prepoznaju sve rečenične članove, obavezne i neobavezne. 

     

    Učenici kontinuirano nastavljaju usvajati gradivo iz kulture izražavanja (pisanje pisma, SMS poruke, email-a događaja i doživljaja, opis portreta) i pravopisa (upravni govor, pisanje velikog slova, afrikata, zamjene jata). 

     

    Usvajaju se i osnovni podaci o historijskom razvoju bhs jezika, prvim pismima i spomenicima.

     

    VII razred

    U toku VII razreda gradivo gramatike bazirano je na glagolima i svim glagolskim oblicima bhs jezika. Kontinuirano se nastavlja rad na sintaksičkoj i morfološkoj analizi rečenice, te na usvajanju pravopisnih pravila (gdje se sada znanje proširuje na neke složenije primjere). 

     

    Učenici su obavezni da pročitaju osam književnih djela za lektiru, tokom čije analize se poseban akcenat stavlja na karakterizaciju likova i na idejni sloj pročitanog, ali i na stilska izražajna sredstva. 

     

    Proširuje se znanje iz oblasti književne teorije – vrste lirske pjesme, vrste stiha, strofe, rime; stilska izražajna sredstva. 

     

    VIII razred

    Na početku školske godine učenici se upoznaju sa vrstama predikata i sa pojmom sintagme. Inače, u toku VIII razreda gradivo gramatike bazirano je najviše na sintaksičkoj analizi jednostrukosložene rečenice (nezavisnosložena i zavisnosložena). Usput, konstantno se ponavlja o morfološkoj analizi rečenice. 

     

    Učenici ponovo čitaju osam književnih djela, s tim što se u ovom razredu čitaju i dramska djela i što učenici u toku analize više pažnje treba da posvete porijeklu sukoba među likovima i načinu na koji se taj sukob razrješava. 

     

    Kada je u pitanju teorija književnosti, nastavljamo sa usvajanjem novih književnih pojmova - nova stilska sredstva (asonanca, aliteracija, retoričko pitanje, slavenska antiteza). Iz kulture izražavanja susreću se sa pojmovima rasprave i putopisa. 

     

    Gradivo iz oblasti pravopisa i medijske kulture se također proširuje. 

     

    IX razred

    U toku IX razreda gradivo sa kojim se učenici susreću je dosta složeno, a zasniva se na: 

    - oblast gramatike: akcenat; formiranje i podjela glasova, glasovne promjene; tvorba riječi; višestrukosložena rečenica 

    - oblast književnosti: usvajanje velikog broja novih književnih pojmova – stilskih sredstava, književnih vrsta (anafora, epifora, romansa, poema, esej) 

    - oblast lektire: čitanje osam književnih djela u toku školske godine, uz složene zahtjeve za analizu, povezivanje i zaključivanje u toku iste 

    - oblast pravopisa: ponavljanje ranije stečenih znanja, uz sticanje novih o sastavljenom/rastavljenom pisanju riječi, pisanju skraćenica 

    - upoznavanje sa različitim stilovima pisanja. 

     

    Uz sve to, učenici se u toku cijele školske godine, a posebno intenzivno u toku drugog polugodišta, pripremaju za polaganje ekstere mature (ponavljanje gradiva od VI razreda).

     

     

  •  
  •  
  •  
Osnovna škola "Mehmed Handžić"
Hamze Čelenke br. 1. Lužani, Ilidža-Sarajevo
Tel: (033) 626-077   Fax: (033) 764-111
Mobitel: (062) 757-557
Email: info@osmh.edu.ba